Zaštita od krpelja

Budući da je proljeće kao i jesen doba godine kad postoji najveći rizik za ugriz krpelja, dobro je podsjetiti na sve mjere opreza i zaštite od tih neugodnih nametnika.

Šumski krpelj Ixodes ricinus u Hrvatskoj je široko rasprostranjen od ravničarskih i brdskih šuma do polja, vrtova i okućnica.

U većem broju javlja se u proljeće i rano ljeto, a najaktivniji je u svibnju i lipnju. Svojim ubodom može na ljude prenijeti neke zaraze, od kojih je najopasnija virusni krpeljni meningoencefalitis (KME). Jedna od zona u kojima živi je i Medvednica (Zagreb), međutim ona je žarište razmjerno niskog intenziteta, što pokazuje malen broj oboljelih – od nula do pet ljudi godišnje. U naseljenim dijelovima u njezinom podnožju zaraženi krpelji su vrlo rijetki.

Ako želite izbjeći te nametnike, prije svega birajte široke staze i izbjegavajte šetnju kroz grmlje, šikaru i nisko raslinje do visine oko jednog metra na kojem vrebaju žrtve. Tijekom šetnje ili radova u šumi i vrtu najbolje je odjenuti glatku odjeću bez dlačica, u koju će se krpelj teže uvući.

Ne odlažite odjeću na raslinje. Po povratku kući dobro je pregledati cijelo tijelo, čak i vlasište (osobito kod djece), no posebno mjesta na kojima je koža najnježnija - pazuh, dio ispod dojke, oko pupka, prepone, na glavi i iza uha. Nametnika je najbolje što prije odstraniti jer će dovoljnu količinu virusa za izazivanje bolesti moći prenijeti tek 10 sati nakon što se prihvati za kožu. Sredstva za odbijanje komaraca (repelenti) djelomično djeluju i na krpelje pa se mogu nanijeti na kožu ili čak odjeću.

Skidanje krpelja s tijela

Ako ste otkrili da se krpelj već uhvatio na kožu, svakako ga skinite, čak i ako to ne ide lako. Nemojte odgađati intervenciju za drugi dan – za posjet liječniku. Već i otkidanje zatka spriječit će daljnje unošenje mikroba u tijelo. Liječnici preporučuju da se na krpelje ne stavljaju nikakva sredstva – ulje, mast, lak za nokte i sl. - koja olakšavaju skidanje jer ona mogu izazvati grčenje krpelja i izbacivanje većih količina zaraznog materijala u ubodnu ranu.

Ukoliko baš morate, pokrijte ga alkoholom natopljenom vatom pet minuta, a potom skinite dezinficiranom pincetom. Pokušajte ga uhvatiti što bliže glavi i vući na razne strane sve dok ne popusti. Nakon odstranjivanja krpelja dobro operite sapunom mjesto uboda i ruke. Ako u koži zaostane rilce, koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, odstranite je sterilnom iglom. Ne uzbuđujte se ako vam to ne pođe za rukom jer se ništa neće dogoditi – rilce će se resorbirati ili će ga koža odbaciti.

Što kada krpelja otkrijete prekasno?

U prvih nekoliko dana nakon što se krpelj prihvatio za kožu i napio se krvi moguće je zaštititi se od krpeljnog virusnog meningoencefalitisa tzv. pasivnom imunološkom zaštitom hiperimunim gamaglobulinom. Prvi simptomi virusnog meningoencefalitisa su visoka temperatura, glavobolja, mučnina i kočenje vrata, a javljaju se od četiri do 30 dana nakon uboda. U tom slučaju hitno se treba javiti liječniku - u Zagrebu je to Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.

Budući da krpelji mogu prenijeti i bakterijsku bolest lajmska borelioza, koja najčešće započinje kožnim crvenilom do mjesec dana nakon uboda, potrebno je pratiti to mjesto. U slučaju pojave crvene kožne promjene od nekoliko centimetara treba otići liječniku koji će propisati odgovarajuće antibiotike.

Preventivna zaštita

Najsigurniji način sprečavanja bolesti je cijepljenje, a za odgovarajuću zaštitu treba se cijepiti dva puta u razmaku od tri do četiri tjedna. Otpornost se održava docjepljivanjem jednom dozom nakon godine dana, a zatim u većim razmacima, svakih tri-pet godina s po jednom dozom. Cijepljenje se ne može primijeniti nakon ugriza. Troškove ne snosi zdravstveno osiguranje, ukupna cijena cijepljenja je 225 kuna, a obavlja se u službama za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo tzv. cjepnim stanicama.