Masnoće u receptima prozirnih sapuna

U receptima za izradu prozirnih sapuna koriste se tri vrste masnoća: ricinusovo ulje, kokosovo ulje ili ulje palminih sjemenki, palmino ulje ili masnoća stočnih životinja. Sapun izrađeni od jedne vrste masnoće, neće imati zadovoljavajuće karakteristike: ili će biti previše tvrd ili premekan ili nedovoljno pjenast. Umjetnost izrade sapuna je u odabiru i miješanju ulja. Za čvrstoću i brzu pjenu potrebno je kokosovo ulje ili ulje palminih sjemenki. Palmino ulje ili mast su potrebni za čvrstoću, stabilizaciju i trajnost pjene. Meka ulja poput ricinusovog trebaju za gustu i topljivu pjenu. Njegujuća svojstva na koži pokazuje ricinusovo ulje, palmino ulje, mast. Slijede karakteristike za svako pojedino ulje u receptu prozirnih sapuna. Potpuni opis masnoća koje se općenito koriste za izradu sapuna možete naći u ovom članku.

Ricinusovo ulje

Ricinusovo ulje je gusto, viskozno ulje koje se dobiva iz sjemenki ricinusa. Oko 90% ricinusovog ulja čini ricinoleinska kiselina. To je najzanimljivija kiselina sa stajališta izrade sapuna. Jedino ricinusovo ulje sadrži ovu kiselinu i već tu stvar postaje zanimljiva. Način na koji ova kiselina djeluje u sapunu je još zanimljiviji.   

Posebna priroda ove masne kiseline je svojstvo otapala.  Po tome je ova masna kselina iznimna i to je čini obaveznim sastojkom recepta kod prozirnih sapuna. Otapala su upravo ono što razlikuje prozirne sapune od običnih. Otapala daju prozirnost i zato je ricinusovo ulje nezamjenljivo. Dobro svojstvo ricinusovog ulje je da djeluje kao humektant (privlači i zadržava vlagu na koži). Ipak, preveliki udio ricinusovog ulja u receptu čini sapun mekanim i ljepljivim te smanjuje svojstvo pjenjenja. Pjena je gusta, kremasta, ali postojana.  

Kokosovo ulje

Kokosovo ulje je najčešće ulje koje se koristi u izradi sapuna. Slična svojstva kao kokosovo ulje ima i ulje palminih sjemenki. Karakteristika ovih ulja je veliki udio laurinske kiseline koja čini sapun lako topljivim u vodi i brzo stvara pjenu. Specifično kod laurinske kiseline ja da stvara tvrde sapune. Sva druga ulja koja stvaraju tvrde sapune imaju manu da su ti sapuni slabo topljivi u vodi. Ovo je velika prednost kokosovog ulja (i ulja palminih sjemenki) i zato je to ulje tako učestalo u receptima sapuna. Sapuni stvoreni isključivo od kokosovog ili palminog ulja isušuju kožu. Iako takvi sapuni daju obilnu pjenu ta pjena je kratkotrajna. Kokosovo ulje se dobiva iz sušenog mesa ploda dok se ulje palminih sjemenki ekstrahira iz sjemena. Ove obje vrste ulja imaju slična svojstva i mogu zamjenjivati jedno drugo u receptima sapuna. U receptima sapuna potrebno je nešto više natrijevog hidroksida za saponifikaciju kokosovog ulja nego za saponifikaciju ulja palminih sjemenki.

Palmino ulje, životinjska mast

Palmino ulje i životinjski loj stočnih životinja su dvije najčešće tvrde masti koje se koriste za izradu sapuna. Te dvije masnoće zbog sličnosti mogu zamjenjivati jedno drugo u receptima sapuna. 

Palmino ulje se vadi iz voćne pulpe uljnih palmi. Ne treba brkati kokosovo ulje i palmino ulje. Obje vrste se  izrađuju od mesa ploda, ali se radi o sasvim drugoj vrsti palme i ta dva ulja su sasvim različitog sastava. Palmino ulje sadržava najviše palmitinske kiseline i oleinske kiseline, sličnog udjela.

Životinjski loj je primarna masnoća koja se koristila u izradi sapuna već 2 tisuće godina i najlakše se nabavlja. Da biste upotrijebili loj najprije ga morate istopiti. Zato je možda najjednostavnije koristiti mast. Mast je već istopljena masnoća svinjskog masnog tkiva. Mast po sastavu sadži najviše oleinske i nešto manje palmitinske kiseline. Sapun sastavljen isključivo od palminog ulja ili masti će biti vrlo krhki, s lošom ali postojanim pjenom.

Piše: Sunčica P.