Vrtni kompost

Kompostiranje je nezaobilazni postupak organskog vrta. Kompost znači hranu za vaš vrt i to je suštinski važno. Osim toga, kompostiranjem se rješavate vrtnog i kuhinjskog otpada i zatvarate ciklus.

U organskom vrtu nema otpada. Sve što iznosite iz vrta, vraćate ponovo. Recikliranje ovdje dobiva puni smisao. Za opskrbu vrta hranjivom tvari dovoljno je imati kompostište. Stajski gnoj je odlična stvar, međutim ako ga nemate, vrtni kompost će biti sasvim optimalan i dovoljan. Princip kompostiranja je jednostavan. Biljne ostatke iz kuhinje i vrta, jednostavno bacate na gomilu i povremeno preokrećete. Iz kuhinje možete bacati ljuske jaja, ostatke voća i povrća, krih, vrećice čaja, talog od kave, neobojani papir, karton. Nemojte bacati meso, kosti, ribu, časopise u boji. Također nemojte bacati bolesne biljke jer možete proširiti bolest.

Pazite i na izgled...

Vrt nije odlagalište otpada i ne bi trebao tako ni izgledati. Mnoga kompostišta su prekrivena najlonima, opasana žicom, neuredna, nejasnih granica...Sve se to ne bi trebalo dogoditi. Možda je sve uredu sa funkcionalne strane tog kompostišta, ali mnogi ljudi zanemare izgled. Dogodi se da to kompostište naruši izgled cijelog vrta. Budite pažljivi sa izborom mjesta za kompostište. Dobro je birati hlad i vlažna mjesta. Također mjesto treba biti blizu vrta, tako da što lakše dopremite vrtu vrijedan kompost. Najviše mi se sviđaju kompostišta izvedena od tanjih trupaca npr. akacije (jer najslabije trune). Trupci su poslagani, jedan preko drugog i omogućuju provjetravanje. Konstrukciju napravite tako da je možete lako rastaviti i opet sastaviti. Takvo kompostište nema dno, poželjno je čak i na tom mjestu iskopati rupu u zemlji. Više će vam stati, a donji dio u zemljanoj rupi će vam savršeno strunuti. Kada vam bude trebao kompost, jednostavno ćete rastaviti cijelu konstrukciju i sav kompost pobacati po vrtu, a konstrukciju lijepo vratiti. Nisam pristalica kupovanja plastičnih kompostišta. Nije ekološki i užasno izgleda. Ako još niste sigurni što bi napravili predlažem najjednostavniju i najprirodniju varijantu. Jednostavno iskopate poveću rupu u zemlji i to koristite kao kompost. Ako tu rupu još i zatrpate, ubrzat ćete proces raspadanja i dobit ćete po meni najbolje i najprirodnije kompostište. Točno onako kako to priroda radi.

Priprema

Postoje zeleni i smeđi dijelovi komposta. Zeleni sastojci poput trave, korova, ostataka povrća odličan su izvor dušika. Smeđi ostaci poput granja, korijenja, suhog lišća i slame, papira odličan su izvor ugljika. Najbolji kompost dobivate ravnotežom zelenih i smeđih dijelova odnosno suhih i mokrih. Otprilike treba staviti duplo više suhih i smeđih dijelova u odnosu na mokre i zelene. Ako ste stavili puno smeđih i suhih dijelova, više zalijevajte kompost vodom. Iskustvom ćete dobiti taj osjećaj za optimalan sastav komposta. Dobro je u kompost ubaciti koju lopatu stajskog gnoja, jer ćete na taj način unijeti kulturu mikroorganizama koji će ubrzati biološku razgradnju.

U praksi...

Ne zaboravite usitniti dijelove koje bacate, jer je logično da krupniji dijelovi (kao grane , korijenje) sporije trunu od sitnih. Tome također ubrzavate proces truljenja. S obzirom da za to usitnjavanje obično nemam vremena, u vrtu imam dva kompostišta. Ono sa balvanima koristim za sitne dijelove i u njemu relativno brzo dobijem kompost. Pokraj tog kompostišta imam i rupu u zemlji gdje bacam krupne dijelove i puštam ih da u rupi prirodno strunu i raspadnu se. Za to obično treba više vremena, pa ih zato i bacam u rupu i tretiram drukčije. Sve to skupa izgleda prirodno i uklapa mi se u cijelu sliku mog vrta. Na slici se vidi kompostna hrpa u vrtu.