Ušljiva vremena

Ušljiva vremena su zato što već duži niz godina primjećujem ozbiljan problem s nametnikom lisne uši. Vrhovi grana voćaka su izrazito napadnuti ovim nametnikom. Ako ste se opredijelili za prirodni uzgoj kao ja, onda znate da imate jako tešku borbu. Isprobala sam mnoga prirodna sredstva i najviše me oduševila primjena duhana.

Donja slika prikazuje jedan vrh trešnjine grane okupiran najezdom ovog nametnika. Lisne uši stvaraju svoja skloništa upravo na vrhovima grana gdje ih razni predatori teže mogu dosegnuti. Isisavaju stanični sok i pri tome ispuštaju otrov koji uzrokuje kovrčavost lista. Grane se počnu deformirati i biljka fiziološki slabi. Pored direktnih šteta, lisne uši su indirektno još opasnije zbog toga što prenose različite biljne viruse, oko 100 raznih virusa.

Hraneći se bjelančevinama iz biljke, lisne uši izlučuju mednu rosu, odnosno šećere. Mravi se hrane mednom rosom pa je zato pojava mrava na voćkama gotovo prvi pokazatelj da ste suočeni s lisnim ušima. Mravi se ponašaju prema lisnim ušima na prilično sličan način kao što se mi ponašamo prema kravama: Oni "muzu" medenu rosu od lisnih uši. Da bi to učinili, mravi namjerno stavljaju lisne uši na biljke, raspoređuju ih po vrtu, brinu se za njih pa čak ih i brane. Ako mravi ne pojedu medenu rosu, naseljavaju je gljive čađavice koje je pojedu. Zato se događa da se često uši na biljkama otkriju tek u kasnijim fazama kad postane vidljiva gljiva čađavica koja prekriva biljku.

Lisne uši posjeduju veliki potencijal razmnožavanja i za kratko vrijeme stvore velike kolonije na napadnutim biljkama. Međutim, na njihovu brojnost najveći utjecaj imaju temperatura i vlažnost zraka. Optimalna temperatura za lisne uši je od 20 do 28ºC, a vrijednost vlažnosti zraka treba biti iznad 60%. Kišni pljuskovi ispiru lisne uši i dovode do njihovog propadanja na tlu. Visoke temperature i sušni periodi dovode do smanjenja brojnosti lisnih ušiju.

Duhan

Nakon prve primjene duhana primijetila sam da je napredovanje lisnih uši pomalo zaustavljeno. Vrhovi koji nisu bili toliko zahvaćeni, počeli su se pomalo oporavljati. Jako zahvaćeni vrhovi tražili su ponavljanje postupka. Sezona još nije gotova i ne znam kako će ova utakmica s lisnim ušima završiti, ali mi se čini da je njihovo širenje stavljeno pod nadzor. Djelovanje ovog pripravka bazira se na nikotinu, koji je vrlo djelotvoran otrov, ali ipak prirodni otrov. Treba imati na umu da ovaj otrov uništava i druge korisne kukce poput bubamara koje se prirodni neprijatelji lisnih ušiju. Duhan je općenito prilično jako prirodno sredstvo i treba ga upotrebljavati u krajnjoj nuždi. Ovu borbu s lisnim ušima doživjela sam kao krajnje nužnu i stanje je bilo vrlo očajno.

Ostali prirodni pripravci

Postupak špricanja otopinom duhana obično kombiniram sa sredstvom od sapuna. Upotreba sapunice se pokazala djelotvornom. Prednost treba dati sapunima izrađenim iz ekoloških sastojaka. Prirodni sapuni obično imaju veći stupanj lužnatosti pa su i bolji za tu namjenu. 300g sapuna se otopi u 10l vode, ako se koristi tekući sapun doda se 125 ml. Za manju količinu pripravka, u 4l vode doda se 50 ml deterdženta za suđe i pripravak je spreman za upotrebu. Sapuni i deterdženti uzrokuju sušenje ušiju i očito je da lužnata sredstva odlično djeluju u tom smjeru.

Postoji još jedno lužnato sredstvo koje možete primijeniti, a to je pepeo. U 10l vode dodati 300g drvenog pepela i kuhati 25minuta. Nakon što se smjesa ohladi procijediti i dodati 50g sapuna i time tretirati napadnute biljke.

Slično djelovanje kao što ima nikotin iz duhana imaju i permetrin iz buhača (pelin) ili kiselina iz koprive. Zato se od koprive i pelina također izrađuju pripravci za zaštitu od nametnika.