Malčiranje

U prošlom članku Sadnja na uzdignutim gredicama" opisao sam izradu uzdignutih gredica.  To je već dobro poznata tehnika organskog vrtlarstva poznata pod imenom hugelkultur. U prijevodu sa njemačkog riječ "Hügel" znači brdo, pa je od tuda naziv sasvim logičan. Nakon objave prošlog članka, do početka proljetne sadnje napravio sam još 10-ak hugelkulturnih gredica, površinom manjih. Tri gredice su u obliku potkove, oko mladih voćaka, jedna je trokutasta na koju su posađene 3 borovnice i ostale su klasične pravokutne, visine do 50-60cm. Prvotna gredica je malčirana nedugo nakon što je završena, i to slojem jesenskog lišća i pokrivena slojem slame. Isti postupak malčiranja ponovio sam sa svim hugelkulturnim gredicama, i ostalim običnim gredicama.

Moram napomenuti da sam vlastitu hranu počeo uzgajati prošle godine, a u vrtu nisam bio još od doba kada sam kao klinac pomagao baki. Educirao sam se uglavnom na internetu i youtube-u, a kao najkvalitetnije izvore informacija izdvojio bih dokumentarac "Back to Eden" i gomilu youtube videa koji se objavljuju nakon tura koje vodi vlasnik imanja iz dokumentarca. Puno toga o hugelkulturnim gredicama pokazuju videa o Masanobu Fukuoki, Ruth Stout i Phillip Forreru. Savjete koje nam daju ljudi koji cijeli život vrtlare, profesionalne poljoprivrednike i školovane stručnjake, najbolje je ignorirati.

Jedan od komentara koji sam načuo od susjeda, a odnosi se na moje ukopavanje panjeva bio je da: „Besposlen pop i jariće krsti.“ Na proljeće, dok su drugi svoje vrtove frezali i okopavali, besposlen pop na svojim hugelkulturnim i običnim malčiranim gredicama nije trebao nikakav alat, a za sadnju mu je bilo dovoljno da razgrne malč i prstom napravi rupu u zemlji u koji se stavi sadnica. Zemlja ispod malča bila je rahla na dubini 3-5 cm, vlažna i čista od korova.

Tamo gdje je malč bio sastavljen od slojeva lišća i slame, osim obnavljanja sloja lišća koje se tokom zime i proljeća razgradilo, nije bilo potrebno vršiti nikakve dodatne zahvate. Tamo gdje nisam stavio lišće ili ga nije bilo dovoljno, zemlja se isušila i stvrdnula tako da ju je bilo potrebno razrahliti i bolje malčirati jer se ispostavilo da tanak sloj slame 5-10 cm nije dovoljan da spriječi isušivanje i rast korova. Kako to izgleda sredinom lipnja, nakon kiše i svježe postavljenog malča po stazama, vidi se na priloženim slikama.

uzdignuta gredica

Na hugelkulturnoj gredici vidi se ogromna tikvica, slanutak, luk, poriluk i bijeli grah, s kojim sam imao najviše problema. Prvi je uništio mraz a drugi su desetkovali puževi, koji su ujedno i jedini zasad primjećeni problem malčiranja. S druge sjeverne strane gredice su jesenski češnjak, blitva i dva ribiza. Na bočnim stranama su crni grah, suncokret, kadifice, poriluk, mini paprike babure, nešto salate i pokoja cikla.

uzdignuta gredica

Na gornjoj slici vidi se i korov koji proviruje iz malča no to je zato što se na gredici nalazila jesenska salata i luk pa taj dio u startu nije dovoljno dobro malčiran. Na ovoj uzdignutoj gredici, to je ujedno i druga jesenas napravljena, vidi se suncokret, kukuruz šećerac, muškatna bundeva, dvije chili papričice, i na drugom kraju dvije rajčice oko kojih se nalazi luk. S druge strane nalaze se još dvije chili papričice, muškatna bundeva i nekoliko od puževa osakaćenih biljaka crnog graha koje se polako oporavljaju.

uzdignuta gredica

Na ovoj zadnjoj slici vide se normalne gredice, sa rajčicom i paprikom, oko kojih se bez nekog pravila nalazi luk, poriluk, bosiljak i kadifice. Na stazama se nalazi malč od sjeckanih grančica od orezivanja na koji sam danas dodao sloj jučer pokošene trave.

Prije tjedan dana imali smo prolom oblaka sa ledom i oko 50 litara kiše u manje od pola sata. Oštećenja na listovima biljaka na slikama su od tog leda. Nakon kiše, jedino što sam morao učiniti jest vratiti natrag pastrnjake koji su otišli u sjeme i koje je vjetar izvalio iz zemlje. Susjedi koji rade po principima konvencionalne, na nafti i naftnim prerađevinama bazirane poljoprivrede koja uništava tlo, morali su svoje biljke prvo okopati nakon što je sunce isušilo zemlju i napravilo koru na površini, a zatim i oprati biljke od blata koje je na njih nanijela kiša. Inače okopavaju svoje biljke svakih par dana, zagrću ih, zalijevaju skoro svaki dan i neprestano stružu korov.

Prednosti hugelkulturnih (uzdignutih) gredica vjerujem da ću tek vidjeti, a u prednosti malčiranja sam se već uvjerio. Zalijevanje je minimalno, rast korova je spriječen osim po rubovima gredica gdje je malč rijeđi i korov se uspije probiti, fizički rad uz korištenje alata i strojeva za obradu tla je suvišan. Dodavanje gnojiva vjerujem da će također biti nepotrebno kako se malč bude raspadao, iako ga ja ni sada ne dodajem osim iskorištene mljevene kave (NPK 2.1-0.3-0.3, dušik nije dostupan odmah) koju dobijem u kafiću gdje idem na kavu i urina (NPK 11-1-2, dušik odmah dostupan biljkama) kojeg dodajem razrijeđenog.

Svuda po vrtu i voćnjaku gdje su voćke također malčirane, primjećujem brojne guštere dok se sunčaju na površini malča, po hugelkulturnim gredicama rastu gljive nakon svake kiše, nekakve ružne ali navodno vrlo korisne gljivice, bezbroj pauka, a proljetos se tu nalazila preko jednog metra dugačka bjelouška koju sada više ne primjećujem, jedna vrlo mala bjelouška te par sljepića. Sve su to navodno znakovi da se nešto u vrtu radi ispravno, iako sada puno opreznije guram ruke ispod malča.

Mane malčiranja su što čini odlično stanište za puževe, te što ga treba redovito obnavljati. Mislim da bi sjeckane grančice, kao u dokumentarcu Back to Eden, bile idealne jer bi sloj od 10-ak cm vjerojatno trajao par godina dok slamu, sjeno i lišće ipak treba češće obnavljati. Osim toga, potrebno je prilagoditi i način sadnje te sve što je moguće saditi iz presadnica. Ono što nije moguće, poput mrkve jer se sjeme mora sijati u tlo, malč treba ili potpuno razmaknuti i tako ostaviti dok sjeme ne isklija ili pokriti vrlo tankim slojem samo radi sprečavanja isušivanja, a onda malč vratiti kad biljke ojačaju.

09.09.2016.

Piše: Vlatko Vajtner



Ocijenite ovo:

prosjek 3.67 (3 glas(a)/ova)



Vizija

Prirodna hrana, prirodna kozmetika, lijekovi iz prirode, sve - što prirodnije. Trudim se da svi recepti i savjeti budu što prirodniji. Pokušavam objasniti da su biljke vašeg podneblja najbolji izbor u prehrani. Zaboravite egzotične i skupe namirnice. Biljke koje rastu pokraj vas, koje su rasprostranjene i savršeno prilagođene određenom podneblju, često puta su korov, takve biljke su najbolji izvor vašeg zdravlja. Potičem na uzgoj vlastitih biljki ili korištenje divljeg, samoniklog bilja. To je najjeftiniji i najzdarviji način prehrane. Izbjegavam umjetne, egzotične i skupe namirnice kao i postupke koji su komplicirani i iscrpljujući. Posebno volim objavljivati stare recepte koji su vezani uz podneblja i kojima je vrijeme dokazalo kvalitetu. više ▹

Pozivamo Vas na suradnju, reklamiranje, razmjenu materijala ili objavu vaših radova.
kontakt email: info@prirodna.hr

Portal sadrži brojne savjete narodne medicine koje primjenjujete na osobnu odgovornost!
© 2020 • www.prirodna.hr • sva prava pridržana.
CMS 20.1020/3