Izmjeničnolisna žutina

Trajna zeljasta biljka iz porodice kamenika (Saxifragaceae) koja zimu preživljava uz pomoć puzajućeg podanka izrazito bijele boje. U proljeće iz podanka izrasta do 15 cm visoka zeljasta stabljika koja na sebi nosi listove i cvjetove. Cvjetovi su dvospolni, bez latica. Sastoje se od 4 ovalna žuta lapa ispod kojih su pricvjetni listovi žute boje. Prašnika ima 8, tučka su 2. Cvatnja traje od ožujka do svibnja. Iz cvijeta se razvije plod u obliku tobolca, koji u sebi ima mnoštvo tamnosmeđih sjemenki.

Latinsko ime roda Chrysosplenium složenica je od grčkih riječi chrysos (zlato) i splen (slezena). Ime vrste alternifolium označava listove smještene naizmjenično. 

Rasprostranjena je u gotovo cijeloj Europi osim krajnjeg sjevera i krajnjeg juga, dijelovima Azije i Sjeverne Amerike. Raste u velikim nakupinama ili pojedinačno. Nastanjuje vlažna tla i sjenovite položaje, pa je najčešće nalazimo u šumama, na padinama i manjim ravnima, uz potoke.

Upotreba

Čitava nadzemna mlada biljka, ubrana u rano proljeće, može se pripremiti kao ukusna salata ili se miješa sa salatama od divljeg povrća. Biljka se koristi dok je mlada i u manjim količinama.

Izdanci izmjeničnolisne žutine sadrže različite bioaktivne tvari koje imaju antivirusna svojstva. Te bioaktivne tvari inhibiraju umnažanje nukleinskih kiselina (nasljedne tvari) virusa, posebno rino virusa koji su uzročnici prehlada. Iako se ističu posebnom ljepotom, općenito vrste iz roda Chrysosplenium su relativno slabo zastupljene u hortikulturi.