Bosiljak

Bosiljak je jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae), u koju spadaju i metvica, ružmarin, kadulja i timijan. Naraste između 20 i 60 cm, ima mekane, ovalne listove intenzivne zelene boje te sitne bijele ili blago ružičaste cvjetove. 

Naziv Ocimum potječe od grčke riječi ōkimon, što znači „mirisna biljka“, dok naziv basilicum dolazi od riječi basileus što znači kralj. Upravo zbog tog značenja bosiljak se često naziva „kraljem začina“. Raste u raznim dijelovima svijeta, a prvotno je uzgojen u tropskoj Aziji. U mnogim kulturama smatran je svetom biljkom, a u Indiji i danas ima posebno mjesto u duhovnoj i tradicionalnoj medicini. Postoji oko šezdeset vrsta bosiljka i sve su različite u izgledu i okusu.

Kemijski sastav i ljekovitost

Kada protrljate list bosiljka među prstima osjetit ćete opojni miris. To nije samo opojni miris već koktel moćnih kemijskih spojeva koji rade u službi vašeg zdravlja. Bosiljak je precizan biokemijski laboratorij. Evo ključnih aktivnih tvari:

Eugenol je prirodni Ibuprofen. Iako nije najzastupljeniji, eugenol je zvijezda eteričnog ulja bosiljka. Upravo on daje biljci onaj specifičan, blago ljutkast miris koji podsjeća na klinčić. Eugenol djeluje kao blokator enzima ciklooksigenaze (COX). To je isti mehanizam koji koriste moderni protuupalni lijekovi poput aspirina ili ibuprofena. Zato je žvakanje svježeg bosiljka ili pijenje čaja izvrsno za smirivanje upala u zglobovima i ublažavanje bolova.

Linalool je melem za živce i srce. Linalool je terpen koji nalazimo i u lavandi, a u bosiljku je odgovoran za njegovu moć da nas opusti. Ovaj spoj izravno djeluje na naš živčani sustav tako što smanjuje aktivnost gena koji se uključuju pod stresom. Inhaliranje mirisa bosiljka bogatog linaloolom dokazano snižava razinu kortizola i pomaže kod nesanice i anksioznosti.

Bosiljak sadrži flavonoide poput orientina i vicenina, kao i fenolne kiseline, osobito ružmarinsku kiselinu. Ove tvari djeluju kao snažni antioksidansi, štite stanice od oksidativnog stresa, usporavaju procese starenja i pomažu u očuvanju imuniteta.

Metil-kavikol (Estragol) je prirodni čistač. Ovaj spoj doprinosi karakterističnoj aromi bosiljka. Ima snažna antibakterijska svojstva. U dodiru s patogenim bakterijama u našem probavnom sustavu, on narušava njihovu staničnu stjenku i neutralizira ih. Zato bosiljak povijesno koristimo u jelima koja su teška za probavu jer on preventivno čisti sustav. 

Listovi bosiljka sadrže vitamin K (važan za zdravlje kostiju i zgrušavanje krvi), vitamin A i beta-karoten, vitamin C,  magnezij, kalij, kalcij i željezo.  Zbog tog sastava bosiljak se u narodnoj medicini koristi za  poboljšanje probave i smanjenje nadutosti, ublažavanje grčeva u želucu i crijevima, smanjenje stresa i napetosti,  potporu kod prehlada i kašlja, blago snižavanje upalnih procesa u tijelu. 

Bosiljak nije samo ukras na pizzi. On je visokotehnološki alat prirode dizajniran da smiri upalu, obrani nas od bakterija i resetira naš mozak nakon stresnog dana.

Upotreba

Da bi ove tvari dospjele do vašeg krvotoka, važno je kako tretirate biljku. Primjenjujte kidanje, ne rezanje. Kada kidate listove rukom, oslobađate više eteričnih ulja nego preciznim rezanjem nožem. Mnoge ljekovite tvari u bosiljku su topive u mastima (poput karotena), stoga je bosiljak u maslinovom ulju (pesto) idealan način konzumacije.

Najpoznatija je kulinarska upotreba bosiljka, osobito u mediteranskoj i talijanskoj kuhinji. Svježi listovi koriste se u jelima od rajčice, tjesteninama, pestu, salatama, umacima i juhama. Toplinskom obradom bosiljak gubi dio arome, pa ga je najbolje dodavati na kraju kuhanja.