Sveti dimak

lat. Crepis sancta

 

Nazivi: zečevac, rascijepani dimak, sveti dimak, dimak

 

Ovo je samo jedna vrsta od mnogobrojnih vrsta iz roda dimak (Crepis). To je rod jednogodišnjeg, dvogodišnjeg raslinja ili trajnica iz porodice glavočika. Rod je raširen po velikim dijelovima Euroazije, Sjeverne Amerike i Afrike s preko 200 vrsta. U Hrvatskoj raste tridesetak vrsta. Vrsta Sveti dimak (lat. Crepis sancta) je možda najčešća vrsta koju ćete sresti na ovim prostorima.

 

Visoka je do 50 cm s prizemnom rozetom sastavljenom od duguljastih, duboko perasto urezanih listova. Stabljika je u gornjem dijelu razgranjena i na vršcima nosi žute cvjetne glavice. 

dimak

Na donjoj slici se vidi kako biljka izgleda prije cvatnje. Ima izraženu rozetu listova iz koje se naziru pupoljci. Kroz nekoliko dana biljka poprima sasvim drukčiji izgled. Izbijaju stabljike s pupoljcima, a rozetno lišće stagnira. Transformacija je ogromna i brza pa je mnogima zato teško prepoznati biljku.

 

Biljka je svjetla (podnosi polusjenu), termofilna, vrlo prilagodljiva na uvjete okoline. Nalazimo je uz putove, kuće, zidove, u voćnjacima, vinogradima, kamenjarima, rjeđe travnjacima, suhim livadama. Vegetacija je kratka i završava kroz 5. mjesec, a cvjeta od (2) 3-5 mjeseca. Mladi listovi počinju već u jesen s razvojem. U rano proljeće travnati rubovi uz ceste zažute od ovog dimka. 

dimak

Naziv ˝crepis˝ dolazi od grč. krepis=papuča, sandala (oblik ploda), a ˝sancta˝= sveta (jer je posebno brojna u ˝svetoj˝ zemlji, Palestini). Izuzetno je brojna u rano proljeće i oboji okolinu u žuto, a interesantno je da su mladi listovi jestivi kao salata. Ukus i miris su neutralni i blagi te može tijekom blažih zima i zimi poslužiti kao izrazito zdrava divlja salata, prepuna minerala i vitamina.

dimak

Da li korijenje djeluje povoljno na želučane tegobe ili čaj od listova na upale mokraćnih putova, nije sa sigurnošću dokazano, ali rabili su je u navedene svrhe narodni medicinari. Kod ove biljke moramo paziti na zagađenja koja proizlaze iz lokaliteta, jer u gradovima prepunim kućnih ljubimaca i smoga  nijedna lisnata biljka nije zdrava, ali zato na selima itekako možemo upotrijebiti ovu biljku.

dimak

12.04.2020.

Piše: Sunčica P.



Ocijenite ovo:

prosjek 4.0 (1 glas(a)/ova)



Vizija

Prirodna hrana, prirodna kozmetika, lijekovi iz prirode, sve - što prirodnije. Trudim se da svi recepti i savjeti budu što prirodniji. Pokušavam objasniti da su biljke vašeg podneblja najbolji izbor u prehrani. Zaboravite egzotične i skupe namirnice. Biljke koje rastu pokraj vas, koje su rasprostranjene i savršeno prilagođene određenom podneblju, često puta su korov, takve biljke su najbolji izvor vašeg zdravlja. Potičem na uzgoj vlastitih biljki ili korištenje divljeg, samoniklog bilja. To je najjeftiniji i najzdarviji način prehrane. Izbjegavam umjetne, egzotične i skupe namirnice kao i postupke koji su komplicirani i iscrpljujući. Posebno volim objavljivati stare recepte koji su vezani uz podneblja i kojima je vrijeme dokazalo kvalitetu. više ▹

Pozivamo Vas na suradnju, reklamiranje, razmjenu materijala ili objavu vaših radova.
kontakt email: info@prirodna.hr

Portal sadrži brojne savjete narodne medicine koje primjenjujete na osobnu odgovornost!
© 2020 • www.prirodna.hr • sva prava pridržana.
CMS 20.1020/18