Sapun s mlijekom

Kada radite sapun od mlijeka, vjerojatno očekujete bijeli sapun. U rekciji s lužinom izgaraju mliječni šećeri i razvija se intenzivna narančasta boja koja ostaje prisutna i nakon završetka cijelog procesa. 

Kod ovog sapuna me zanimalo koliko upotreba mlijeka može utjecati na pH. Mnogi tvrde da je kozje mlijeko posebno učinkovito i dobro za sapune, ali ovaj put nisam išla toliko daleko i koristila sam obično, svježe kravlje mlijeko. Mlijeko se koristi za otapanje NaOH i pri tome se razvijaju više temperature nego u reakciji s vodom. Zato sam potrebnu količinu mlijeka najprije zaledila u kockice. Da bih započela reakciju s lužinom najprije sam dodala lužinu u manju količinu vode. Tu količinu vode sam naravno odbila od količine mlijeka jer ukupna količina tekućine mora biti po receptu. Čim je započela reakcija dodala sam kockice zaleđenog mlijeka. Cijeli proces dosta smrdi i bilo bi dobro da to izvodite na otvorenom. Mlijeko sadrži prirodne šećere koji na višim temperaturama izgaraju i od toga nastaje intenzivna narančasta boja i neugodan miris. Sve te pojave neće na kraju utjecati na kvalitetu vašeg sapuna. 

Izgaranje mliječnog šećera možete izbjeći stalnim snižavanjem temperature otopine lužine. Posudu sa zaleđenim kockicama mlijeka stavite u bazen s ledom. Lužinu treba jako postupno dodavati i stalno miješati. Ledeni bazen će stalno snižavati temperaturu otopine. Ovim postupkom ćete sačuvati bijelu boju i dobiti svijetli sapun.

Kokosovo ulje je neizostavno zbog dobre pjene i zbog kvalitete. Daje također tvrdi sapun. Danas zaista možete jednostavno nabaviti kokosovo ulje, čak više ni cijene nisu tako visoke kao prije. Ne morate inzistirati na djevičanskom kokosovom ulju, bit će sasvim dobro i ono djelomično rafinirano bez mirisa. Cijena takvih ulja je danas zaista pristupačna. 

Mast sam stavila u recept jer vjerujem da su najbolji sapuni upravo kombinacija biljnih i životinjskih masnoća.  Trudim se uvijek dodati u recept poneki udio životinjskih masnoća. Svinjska mast daje svijetle sapune i uvijek je dobro došla u recept uz druga biljna ulja. Iako je pristupačna, ova masnoća je idealna u kozmetici. U krajnjoj liniji ova je masnoća najsrodnija sastavu ljudske kože.

Maslinovo ulje sam stavila jer izrazito njeguje i sprečava isušivanje. Maslinovo ulje mi je bitno jer ću s njim također premastiti ovaj sapun. Ulja koja koristite za premašćivanje trebaju biti kvalitetna ulja. 

Medicinski ugljen je izvrstan čistač kože, uklanja  masnoću i sve nečistoće s površine, izvlači mitesere, snažan je detoksikans, dubinski čisti pore i uravnotežava stvaranje sebuma.

Med, bogat vitaminima i mineralima, hrani i revitalizira kožu. Med je prirodni humektant. To znači da privlači i zadržava vlagu. Odličan je dodatak sapunima.

Postupak izrade sapuna treba napraviti prema uputama u članku postupak izrade sapuna.

Za izradu sapuna koristila sam pravokutni kalup. Vidi članak pravokutni kalup.

Kada u postupku dođete do dijela u kojem sapun miješate u trag, onda je moment za premašćivanje s finim uljima. Sve dodatke koje inače namjeravate staviti prvo stavite u ulje za premašćivanje, a onda sve umiješate u trag. Konkretno, u maslinovo ulje sam umiješala med, eterično ulje ružmarina i lavande i smrvljene tablete aktivnog ugljena. Kako se računa premašćivanje pročitajte u članku Premašćivanje. 

Čim sam izvadila sapun iz kalupa, zanimao me pH. To je moment kada saponifikacija još nije završena i sapuni su još toliko lužnati da morate nositi rukavice i ne dodirivati ih golom kožom. PH je već u tom trenutku iznosio 10 i mogla sam bez posljedica dodirivati sapun. To znači da će nakon završetka saponifikacije taj pH sigurno pasti na 8 ili 9. 

Piše: Sunčica P.