Propusnost crijeva

Probavni ili gastrointestinalni (GI) sustav je barijera između vas i vanjskog svijeta. Ova barijera je najdelikatniji i najosjetljiviji dio organizma. Zato je i logična tvrdnja da sve bolesti počinju u crijevima. Ako ta barijera ne funkcionira dobro, organizam se urušava na najrazličitije moguće načine. Čini se da je upravo to bolest današnjice i sve više se povezuje s brojnim bolestima modernog doba. Službena medicina ne ide tako daleko i ne priznaje propusnost crijeva (leaky gut) kao stručni termin, a kamoli kao globalni uzrok mnogih bolesti današnjice. Iako je sve više istraživanja na tu temu, za sada nema čvrstih dokaza koji povezuju propusnost crijeva s određenim bolestima. Dok ti dokazi ne dođu, na vama je odluka da li ćete čekati dokaze ili ćete razmisliti i zauzeti prirodniji i logičniji životni stav.

 

Zajednice mikroorganizama koje žive u našem probavnom sustavu nazivaju se mikrobiom. Mikrobiom predstavlja najveću zbirku mikroorganizama u ljudskom tijelu i poseban je organ. Obuhvaća ogroman broj bakterija, virusa, gljivica i drugih mikroorganizama koji žive unutar gastrointestinalnog sustava, što uključuje želudac, usta, jednjak, gušteraču, jetru, žučni mjehur, tanko i debelo crijevo. Mikroorganizmi u mikrobiomu crijeva i crijevne stanice (enterociti) su ključna barijera koja omogućava apsorpciju hranjivih tvari u krvotok i sprečava prolaz štetnih tvari (virusa, bakterija, gljivica, toksina, teških metala). Međutim, ako barijera popusti, čvrste veze između enterocita nisu više tako jake pa dolazi do curenja toksina, nerazgrađenih proteina, bakterija i virusa direktno u krvotok, što izuzetno snažno stimulira naš imunološki sustav. Dešavaju se različita upalna stanja i u konačnici od prevelikog i dugotrajnog stimulansa tijelo reagira autoimunim stanjem.

 

Crijevo je najveći imunološki organ u kojem je smješteno većina stanica imunološkog sustava. Bakterije u crijevu su važne za stvaranje limfocita i imunoglobulina koji su važni dijelova imunološkog sustava. Zid zdravog crijeva prepun je limfocita, dok je kod osoba sa oštećenim mikrobiomom crijeva taj broj daleko manji. Limfociti proizvode imunoglobuline koji uništavaju ili deaktiviraju štetne bakterije, viruse, gljivice i ostale parazite. Zdrav crijevni mikrobiom ili crijevna flora neophodn je uvjet za pravilan rad neutrofila i makrofaga koji također uništavaju viruse, bakterije i njihove toksine. Korisni mikroorganizmi u mikrobiomu održavaju zdravlje stanica crijevne stijenke odnosno crijevnog epitela. Bez zdravog mikrobioma jednostavno nema barijere i prva linija obrane organizma je narušena.

 

Uloga mikrobioma nije samo obrana i hranjenje. Korisne bakterije u našim crijevima proizvode vitamine K, B1, B2, B3, B6 i B12 i aminokiseline, pa tako osiguravaju neprestani protok vitamina i aminokiselina. Čak i kada ne unosimo dovoljne količine vitamina putem hrane, crijevne bakterije će proizvoditi vitamine i aminokiseline neophodne za različite metaboličke procese u tijelu. Kod osoba s oštećenim crijevnim mikrobiomom narušena je proizvodnja vitamina i aminokiselina. Dešava se nedostatak nutrijenata, što naravno uzrokuje najrazličitije bolesti. Zdravlje mikrobioma utječe  na cijelo tijelo: hranjenje, obranu organizma, apetit, san, raspoloženje, mentalno zdravlje. Neraskidivo je povezano sa mozgom i u direktnoj sprezi sa zdravljem živčanog sustava. Zdravlje mikrobioma je ključno za općenito zdravlje i čini se kao logična polazna točka za većinu disbalansa u tijelu.

 

Mikrobiom se nasljeđuje. Bebe se rađaju sa sterilnim crijevima i nasljeđuju majčin crijevni mikrobiom. Imamo generacije modernih majki koje su uništile svoj crijevni mikrobiom s antibioticima, kontracepcijskim sredstvima, prehranom, stresom i koje to prenose na svoju djecu. Dojenje pomaže izgradnji zdravog mikrobioma i zato je jako bitno.

propusnost crijeva

Problem glutena

Naše crijevne stanice (enterociti) oblažu površinu crijeva i otpuštaju poseban protein zonulin. Zonulin je zaslužan za propuštanje tvari iz crijeva u krvotok. Njegovim djelovanjem na crijevne stanice dolazi do brzog otvaranja i zatvaranja barijere čime se selektivno propuštaju korisne tvari. Problem se javlja kada je on prisutan u prevelikoj količini zbog čega barijera bude otvorena predugo i prečesto, što rezultira nekontroliranim propuštanjem različitih molekula u krvotok.

 

Gluten potiče proizvodnju zonulina. Kod mnogih autoimunoloških bolesti mogu se izmjeriti visoke doze zonulina i otkriti propusna crijeva. Gluten također potiče proizvodnju proupalnih citokina, kemijskih spojeva koji oštećuju stanice, te uzrokuje promjene u proizvodnji neurotransmitera (serotonina, dopamina, histamina).

 

Gluten je sam po sebi teško probavljiv protein, a zbog genetske modifikacije i izmjene kromosoma postao je još puno veći problem. Pšenica je biljka kojom se na genetskoj razini najviše manipulira. Genetske modifikacije su počele još prije 50 godina i danas imamo ogroman broj hibrida koji se natječu po veličini prinosa, otpornosti na štetnike, količini glutena i drugo. Današnja hibridna pšenica daje deset puta veće prinose nego prirodna. Prihvatili smo pšenicu, a da prije toga nismo ispitali kako ta modificirana biljka utječe na ljudsko zdravlje. Vjerojatno je svih ovih godina cijela stvar s pšenicom otišla predaleko i vjerojatno nema povrtaka. Kao i sva GMO hrana, pokazuje se pogubna strana utjecaja na zdravlje genetski izmijenjene hrane.

 

Drugi je problem što se današnja prehrana naprosto bazira na pšenici. Pšenične proizvode konzumiramo u sklopu svakog obroka, čak i 5-6 puta dnevno. Industrija još dodatno dodaje gluten u brašna i peciva kako bi se ljepše dizala i bila primamljivija. Gluten daje elastičnost tijestu, drži sve na okupu kao ljepilo. Uživamo jesti mekana, povezana tijesta koja se tope u ustima. Nemoguće postići zadovoljavajuću teksturu tijesta bez glutena. Propusna crijeva propuštaju nepotpuno razgrađeni gluten i kazein u krvotok u obliku gluteomorfina i kazeomorfina. To su opijati zbog čega osjećamo žudnju za pecivima i praktično smo svi ovisnici.

Bolesti povezane s propusnim crijevima

Zbog svih ovih mehanizma, nije teško shvatiti zašto istraživanja povezuju preko 50  bolesti s glutenom i propusnim crijevima.

 

Bolesti probavnog sustava: Crohnova bolest, ulcerozni kolitis, sindrom iritabiInog crijeva (IBS), gastroezofagealni refluks (GERB), Candida (gljivična infekcija), proljev, zatvor, bolna defekacija, plinovi nadutost, usporeni metabolizam, debljanje

 

Alergijske i imunološke bolesti: atopijski dermatitis (ekcem), astma, alergije, intolerancija hrane

 

Autoimunološke bolesti: celijakija, dijabetes, psorijaza, reumatoidni artritis, poremećaji u radu štitne žlijezde (Hashimotova bolest), karcinomi

 

Neurološke bolesti: depresija, anksioznost, Alzheimer, multipla skleroza, bipolarni poremećaj, shizofrenija, migrenske glavobolje, poremećaji koncentracije i učenja kod djece, ADHD, ADD, disleksija, dispraksija, autizam

 

Hormonski poremećaji i poremećaji metabolizma: sindrom policističnih jajnika (PCOS, engl. policystic ovary syndrome), bolesti jetre

 

Bolesti srca i krvožilnog sustava: anemija, bolesti srca, mnoge druge bolesti i poremećaji nastali zbog nedostatka nutrijenata, kronični umor, manjak energije

 

 

 

Autoimune bolesti su jedne od najčešćih bolesti današnjice. Nastanak autoimunih bolesti sve se više povezuje sa zdravljem crijevnog mikrobioma. Vanjski faktori kao što su onečišćenja, pesticidi, teški metali i sl. posebno će negativno utjecati kod pojedinaca kojima je crijevna barijera narušena. Svakodnevnim prolaskom nepoželjnih tvari i molekula iz hrane/okoliša u krvotok naš imunološki sustav biva stalno alarmiran zbog čega se vremenom gubi tolerancija na bezazlene tvari uključujući i naša tkiva čime započinje autoimuni proces. Kod nastanka autoimunih bolesti zdravlje crijevnog mikrobioma je presudno. U slučaju disbioze (disbalans crijevnog mikrobioma) lakše dolazi do preburnih imunoloških reakcija i posljedično nastanka autoimunih bolesti.

 

Kod disbalansa crijevnog mikrobioma i propusnih crijeva dešava se da toksini koje ispuštaju razni sojevi bakterija i gljivica ulaze u krvotok i nesmetano cirkuliraju tijelom. Tako dopiru i do mozga gdje mogu uzrokovati brojne poremećaje. Dolazi do razvoja bolesti kao što su atopijski dermatitis, astma, alergije, poremećaji koncentracije i učenja kod djece (npr. ADHD, ADD, disleksija), razni psihološki problemi i hiperaktivnost.

 

Propusna crijeva moguće izazivaju bolesti i to su mahom sve bolesti današnjice za koje medicina ne zna uzrok. Čini se da medicinu i ne zanima uzrok. Bitno je da se brzo riješe simptomi i posljedice i da dobro ide prodaja lijekova za te posljedice. Nikoga ne zanima pravo izlječenje i rješavanje uzroka bolesti. Bolesti su postale dobar biznis. Za pravo izlječenje morate znati uzrok i morat ćete sami poduzeti mjere i spasiti vlastit život.

propusnost crijeva

Uzrok propusnih crijeva

Može se reći da je moderan život uzrok propusnih crijeva. Iako nismo gladni, mnogima je tijelo u nekoj vrsti patnje zbog nedostataka kvalitetnih nutrijenata (proteina, masnih kiselina, vitamina i minerala) i svima je manje ili više narušen normalan rad crijeva. Hranimo se pšenicom i drugom GMO hranom, koristimo proupalna rafinirana biljna ulja, hidrogenizirane biljne masnoće, prerađenu hranu zagađenu E dodacima i konzervansima. Tu su  pesticidi, kemijska sredstva za čišćenje, antibiotici, razni lijekovi, kontracepcijska sredstva, kroničan stres, nedostatak sna i odmora, nedostatak vitamina i minerala, sjedalački način života, odgađanje velike nužde, neizlaganje sunčevom svjetlu. Ukratko: zagađena hrana, voda, zrak i neprirodan način živita. Zar je čudno što su danas vladaju autoimune bolesti i bolesti kojima se ne zna uzrok.

Što možemo učiniti

Dovoljno je razloga da u slučaju bilo koje autoimunološke bolesti prvi korak bude izbacivanje pšenice i glutena, a najbolje svih žitarica, jer osjetljivi na gluten najčešće reagiraju i na druge slične proteine kojih ima na stotine u drugim žitaricama i mahunarkama. Zanimljivo je da i neki drugi proteini (npr. kazein u mlijeku) mogu slično utjecati na propusnost crijeva. Hrana koja općenito iritira i može oštetiti crijeva je: gluten iz pšenice i žitarica, mliječni proizvodi (osim maslaca i domaćeg kefira), industrijska ulja i margarini, šećer, industrijske prerađevine.

 

Što općenito možemo poduzeti:

Eliminirati hranu koja djeluje iritirajuće

Smanjiti inflamaciju (upalu)

Zacijeliti i ozdraviti crijevnu stjenku

Izgraditi normalnu i zdravu crijevnu floru

Promjena prehrane, načina života, vrijeme i strpljenje

Piše: Sunčica P.