Melem, mast, balzam, krema, masalac...

Nema potrebe kupovati komercijalnu kozmetiku. Komercijalne kozmetika mora dugo trajati da bi se isplatila i zato neminovno mora biti konzervirana i obrađena u tom cilju. Priroda kozmetika domaće izrade je puno kvalitetnija jer nije opterećena isplativošću i dugim trajanjem. Sami možete izraditi sve potrebne preparate za njegu kože, od prirodnih sastojaka, bez opasnih kemikalija, sintetskih emulgatora i mirisa. Prirodna kozmetika sadrži žive namirnice, a ne umjetne spojeve. Kad krenete s izradom, jednostavno ne možete prestati, čak i onda kad nešto ne uspije, nema veze. Započnete s jednostavnim balzamima, mastima, možda napravite i koju kremu. Kasnije sami počnete smišljati razne kombinacije. 

U običnom govoru sve te pripravke koji nisu tekući obično nazivamo kremama. Ako želite biti određeniji onda treba podvući neke razlike između svih polučvrstih oblika i njihovih naziva.

Mast je polučvrsti oblik koji sadrži ljekovitu tvar na masnoj fazi.

Balzam je polučvrsti oblik koji također sadrži samo masnu fazu. Balzam bi trebao po definiciji balzamirati (stvoriti okluziju, zaštitni sloj), ali to rade i ostali polučvrsti oblici s masnom fazom.

Melem je polučvrsti oblik koji također sadrži samo masnu fazu. Melem bi trebao biti ljekoviti pripravak, onaj koji liječi (melem na ranu), ali u biti su i ostali polučvrsti oblici s masnom fazom ljekoviti.

Iz svega navedenog proizlazi da možete izraz: mast, balzam, melem upotrebljavati kao isti pojam i po vlastitom nahođenju jer nema neke razlike koja bi jasno razgraničila upotrebu pojednig pojma. Njihova općenita karakteristika je da su to bezvodni oblici pripravaka i sadrže samo masnu fazu.

Vrlo blizak pojam gore navedenima je maslac. Maslac je izraz za maslace kao takve kao što su karite maslac, kakao maslac, ali i pripravke koji sadrže maslac u većoj koncentraciji. To je također bezvodni pripravak.

Kreme se ipak razlikuju od gore navedenih pojmova po tome što sadrže masnu i vodenu fazu. Masna i vodena faza se ne mogu pomjšati bez emulgatora. Emulgator s jedne strane ima sklonost i prema vodenoj i prema masnoj fazi. Zato su kreme zapravo emulzije. Prirodni emulgatori su lanolin i lecitin.

Osim krema koje su emulzije postoji pripravak koji sadrži vodenu i masnu fazu bez emulgatora. Taj pripravak se zove Galenova krema u čast grčko-rimskom liječniku Galenu koji je otkrio formulaciju. Galenova krema po definiciji nije krema i nije emulzija. Stručno se naziva pseudoemulzija. Pseudoemulzije oponašaju emulzije na način da je voda raspršena u masnoj fazi i zarobljena čvrstom strukturom voska. Ključni trenutak u pripremi je umiksavanje vodene faze dok se mješavina masne faze i voska hladi. Da bi krema bila uspješna treba poštivati omjer masne, vodene faze i pčelinjeg voska (pčelinji vosak 10%, ulje 60%, voda 30%).

Emulgatori su novost iz 20. stoljeća, a prije toga su ljudi uglavnom radili pseudoemulzije. Na ovoj stranici pronaći ćete puno recepata balzama (masti ili melema), dosta pseudoemulzija i nešto manje krema (emulzija) pripravljenih uglavnom na bazi lanolina. Uživajte i opustite se tokom izrade. Sigurno ćete biti puni novih ideja za nove i poboljšane recepture. Koliko je važan pripravak koji izrađujete, toliko je važno da uživate u putu do pripravka i da u njega otisnete svu svoju pozitivnu energiju namjere. To je onda uistinu najljekovitiji pripravak.

Piše: Sunčica Pećnjak