Macerati
Macerati su najprirodniji način na koji sami možete koristiti ljekovite blagodati biljka. Upravo zato su neizmjerno važni! Važni su nama koji želimo biti bliski s prirodom i smatramo da se to ne može kupovati. Zaboravite bilo kakvu kupovnu kozmetiku i okrenite se maceratima biljka iz vaše okoline. To je sve što vam treba i najbolje što ćete ikada imati od kozmetike. Postupak je jednostavan i banalan i svodi se na otapanje biljnog materijala u ulju.
Uljni macerat je pripravak koji se dobiva potapanjem ljekovitih biljaka u ulje. Ulje u kojem otapamo biljni materijal zovemo bazno ulje Bazno ulje bi trebalo biti hladno prešano, nerafinirano i stabilno. Maceriranjem iscrpljujemo sastojke koji su dobro topivi u lipofilnim otapalima, a mogu se pripremati i od suhe ili svježe biljke. Puštamo da macerat odstoji neko vrijeme i nakon toga procijedimo i koristimo.
Najpoznatiji i najčešće pripravljani macerati su od smilja, nevena, kantariona i lavande, a mogu se macerirati i stolisnik, kamilica, ružmarin, bršljan, kadulja, matičnjak, mrkva, lipa, orah, tratinčica.
Izrada macerata
Macerati se izrađuju tako da odgovarajućim dijelovima izabrane biljke, najčešće cvijet ili list, napunite čistu staklenku malo više od pola, pa do vrha ulijete ulje. Staklenku dobro zatvorite da onemogućite razmnožavanje bakterija i ostavite na suncu nekoliko tjedana. Izložene toplini i svjetlosti sunca, ljekovite komponente biljke topive u uljima će se tijekom nekoliko tjedana postupno otpustiti. Potrebno je povremeno staklenku protresti ili sadržaj promiješati. U ovom drugom slučaju, staklenku treba otvoriti. Otvaranje se preporučuje jer se tako otpušta vlaga koja može dovesti do kvarenja macerata. Da bi se spriječilo vlaženje, ne smijete macerirati vlažno i mokro bilje, nego ga morate, nakon što ste ga oprali, staviti na papirnati ubrus i ostaviti na tamnom mjestu dok se sasvim ne osuši.
Nakon 6 tjedana (ili 40 dana) macerat je gotov. Pažljivo ćete procijediti bistar dio macerata u čiste bočice tamnog stakla pa ih pohraniti na tamno mjesto, a talog baciti. A gotov macerat možete utrljati u kožu ili ga dodavati u kreme i druge kozmetičke pripravke, na primjer tonike, losione, ulja.
Bazna ulja
Ulje u koje se potapa bilje zove se bazno ulje. Zbog stabilnosti se koristi hladno prešano, nerafinirano biljno ulje, bilo neko od jeftinijih (suncokretovo, maslinovo, sojino, ulje repice, pšeničnih klica, koštica marelice, bademovo, kokosovo) ili skupljih (ulje jojobe, riže ili makadamije, shea maslac-karite), a može to biti i svinjska mast.
Branje biljki
Za maceriranje se koriste samo zdrave biljke koje nisu tretirane kemijskim sredstvima, prethodno oprane i osušene (na papirnatom ubrusu i na tamnom mjestu). Listovi se beru rano ujutro, cvjetovi za topla sunčana dana nakon što ispari rosa, jer je tada koncentracija eteričnih ulja u biljkama najveća, a korijen tijekom cijelog dana (osim korijena mrkve koji se bere ujutro). Bilje se ne bere u vrijeme podnevne žege, niti za vrijeme magle. Kako ljekovite tvari nisu u biljci jednoliko raspoređene, a njihova količina ovisi i o razvojnom stadiju biljke, valja poznavati i kalendar branja. Općenito je pravilo da se list bere mlad, ali potpuno razvijen, neposredno prije ili tijekom cvjetanja biljke (jer sadržaj nekih tvari nakon cvatnje znatno pada), a cvijet u početku cvatnje, ali potpuno otvoren, jer procvali dijelovi biljke ne sadrže odgovarajuću količinu djelatnih tvari. Izuzetak je cvijet lavande kojeg beremo u pupoljcima.
U nastavku možete pronaći članke o iskustvima maceriranja pojedinih biljki:
Piše: Sunčica P.