Baza mirisa od brnistre

Spartium junceum L. , brnistra ili žuka, kako je zovu na području Dalmacije, šiboliki je grm karakterističan za područje Mediterana. Grm je iz porodice mahunarki s oblim, zelenim, šibastim ograncima. Ponekad zna narasti u stablo, karakteristično za Dalmaciju. Brnistra najbolje uspijeva na žarkom suncu. Voli suhe terene, otporna je na posolicu pa je ima čak i tamo gdje jedino kamen "raste". Zelena stabljika ima ulogu lista, obavlja fotosintezu, a list otpada nedugo pošto se pojavi. Kad cvate ima velike žute leptiraste i mirisne cvjetove koji se razvijaju u grozdovima. Brnistra je puna aromatičnih ulja čiji se ugodan miris razvija poljima. Nitko ne ostane ravnodušan kada se u svibnju masovno zažute obronci svih planina uz more, a zrakom leluja opojan parfem ove biljke. Što drugo nego pokušati očuvati taj miris u boci.

Brnistra je dalmatinski afrodizijak. Sve do 2. svjetskog rata postojala je praksa destiliranja aromatičnog ulja brnistre kako bi se iz nje izlučio sastojak koji je, navodno, snažno utjecao na povećanje spolne želje. Napitak je bio osobito jakih afrodizijačkih svojstava, čak i prilično jak, u odnosu na današnje preparate.

Brnistra ima slična svojstva kao konoplja. Nakon sazrijevanja sjemena izboji biljke koristili su se za proizvodnju tekstilnih vlakana. Tkanina se koristila za omotavanje i šatore, grube tepihe, punjenje madraca, vreće. Od brnistre su se plele košare i izrađivale metle. Poneki vinogradari još rabe žuku za vezivanje loze, ali već je izgubila bitku s plastičnim materijalima. 

Planinarite li ili šećete po brdima, brnistra vam je najbolji izbor trebate li se uhvatiti za nešto pri penjanju. Njezin je korijen razgranat, žile čvrste i duboko ukopane u potrazi za hranom i vodom. Grane su joj žilave, pa vam se ne može dogoditi da je izgulite ili slomite, pa padnete. Osim toga, gdje je brnistra, nema zmija, zahvaljujući sparteinu, alkaloidu kojega sadrži. Naši stari to su dobro znali, pa su koze i ovce dovodili na ispašu u brnistru, nakon čega su bile otporne na zmijski ugriz.

Tinkturu brnistre ćete dobiti potapanjem žutih cvijetića brnistre u votki. Votka ima neutralan miris. Sve ostale vrste rakije imaju karakterističan miris koji kvari mirisnu notu. Izradu tinktura detaljno sam opisala u članku: Cvjetne tinkture . Cvjetne tinkture doprinose mirisu i ljekovite su za kožu.

Biljni glicerin je tu da poveže sastojke. On je ljepljiv i povezuje pa će tako prisiliti miris da duže traje i ostane na koži. Osim toga, glicerin zadržava vlagu i hidratizira kožu. Umjesto glicerina možete upotrijebiti neko od baznih ulja. Jedno od najboljih ulja za tu namjenu je jojoba ulja. Nije teško i ponaša se poput tekućine. Neće ostaviti masni trag i neutralnog je mirisa. Bademovo ulje i ulje koštica marelice su također odlična. 

Eterična ulja dodajete u tinkturu žuke. Najviše sam koristila eterično ulje ružinog drva i ispalo je savršeno. Također sam koristila i eterično ulje lavande. Bazni miris žuke daje savršenu podlogu za sve ostale cvjetne mirise. Daje puninu, slatkoću mirisa i pojačava miris cvjetnog eteričnog ulja koje dodajete. Igrajte se i pronađite svoju najbolju mirisnu notu.

Uživajte svaki dan u svojim mirisima i neka vas raspolože i uljepšaju dan!