Izbjegavati prašak za pecivo ili ne?

prašak za pecivo

Često koristite prašak za pecivo? Naravno, na popisu je u gotovo svakom receptu za kolače. Prilikom stavljanja te vrećice, uvijek se zapitate je li to zdravo. Svjesni ste da je to neka kemija, al ne znate točno...

 

Djelovanje praška za pecivo temelji se na otpuštanju plinovitog ugljikova dioksida što tijesto čini rastresitijim, šupljikavijim, mekšim. Ako uzmete vrećicu i pročitate sastojke vidjet ćete: E500, E450, kukuruzni škrob i slično. E500 je obična soda i bezopasna je. Problem je što soda ima lužnati ph, pa djeluje samo u kiselim sredinama. Zato kad radite kolače sa jogurtom, sirom, vrhnjem, limunom, octom ili nekom drugom kiselom namirnicom, u tom slučaju soda bikarbona je sasvim dovoljna da se tijesto podigne i bude mekano. Prašak za pecivo je proizveden tako da uvijek djeluje, bilo kisela sredina ili ne. Takvo svojstvo povezano je sa drugim njegovim aditivom E450, koji je malo problematičan. Aditiv E450 sadrži fosfate koji služe za reguliranje kiselosti, tretiranje brašna, podmazivanje, oblikovanje, stabilizatori i sekvestreni. Ti fosfati upotrebljavaju se u pekarskim proizvodima, keksima, topljenom siru i pripravcima od topljenog sira, napitcima, proizvodima od mesa, krumpira (npr, pommes frites, čips), ribe i rakova, u koncentratima za juhe i umake, prašku za pecivo, slatkišima, bezalkoholnim osvježavajućim pićima. Fosfati u velikim koncentracijama mogu ometati resorpciju kalcija, magnezija i željeza u organizmu, pa unos velikih količina može dovesti do smanjenja koštane mase, osteoporoze i do taloženja kalcija u organizmu. Fosfor se dovodi u vezu s hiperkinetičkim sindromom, no znanost o tome još nema konačno i jasno stajalište. Česta upotreba nije preporučljiva. Neki prašci za pecivo sadrže i aluminijske spojeve štetne po zdravlje. Ukratko, komercijalni prašak za pecivo je bolje izbjegavati.

Savjet

Umjesto industrijskog praška za pecivo radije koristite bezazlenija sredstva za rahljenje u vidu obične soda bikarbone (natrijev bikarbonat, natrijev hidrogenkarbonat, NaHCO3). U tom slučaju ne zaboravite napraviti kiselu sredinu. To znači ako u receptu ide mlijeko, vi stavite istu količinu jogurta. Ako nema mliječnih sastojaka, zakiselite kolač sa malo soka od limuna ili malo octa. To neće pokvariti ukus kolača (čak će ga i popraviti). Na taj način ste sigurni da unosite zdrave namirnice. Fosfate ionako previše konzumiramo u drugom industrijskim namirnicama.

Recept - domaći prašak za pecivo

  • soda bikarbona 
  • vinski kamen
  • prah streličastog korijena

 

Pomiješate jednaku količinu sode bikarbone, vinskog kamena (soli vinske kiselina) i streličastog korijena. Ovog zadnjeg ima za kupiti u dućanima s makrobiotičkim namirnicama. Ovu smjesu čuvajte u hermetički zatvorenoj posudi. Ukoliko želite smanjiti unos natrija, onda umjesto natrijevog bikarbonata (sode bikarbone) upotrijebite kalijev bikarbonat, kojeg možete kupiti u ljekarnama. Radi se tome da se u reakciji sode bikarbone s kiselim vinskim tartarom oslobađa plin (ugljični dioksid, CO2 ) pa tijesto brzo postaje rahlo, pjenasto. Prašak strelastog korijena upija vlagu pa koči preuranjenu kemijsku reakciju.

Ovaj prašak za pecivo u receptima zamjenjuje jednaku količinu komercijalnog.

07.11.2015.


Ocijenite ovo:

prosjek 0.0 (0 glas(a)/ova)



M veronic, pomiješajte sastojke u jednakim količinama (vidi prvu rečenicu teksta za recept)

Pozdrav, u kojem omjeru pomiješati sodu, kamen i korijen?

Gdje se još može nabaviti streličasti korijen?

vidjela sam vinski kamen u zelenim vrćicama dr Oetker. Mislim da sam to vidjela kad sam bila u Plodinama. Dr Oetker to ima u svojoj ponudi samo je pitanje trgovine koja to ima u asortimanu. Smjesu ne morate držati u hladnjaku.

A gdje kupiti vinski kamen? I jel bolje drzati domaci prasak za pecivo u frizideru u toj posudi ili je svejedno?

Vizija Prirodne

Trudim se da svi recepti i savjeti budu što prirodniji. Pokušavam objasniti da su biljke vašeg podneblja najbolji izbor u prehrani. Zaboravite egzotične i skupe namirnice. Biljke koje rastu pokraj vas, koje su rasprostranjene i savršeno prilagođene određenom podneblju, često puta su korov, takve biljke su najbolji izvor vašeg zdravlja. Potičem na uzgoj vlastitih biljki ili korištenje divljeg, samoniklog bilja. To je najjeftiniji i najzdarviji način prehrane. Izbjegavam umjetne, egzotične i skupe namirnice kao i postupke koji su komplicirani i iscrpljujući. Posebno volim objavljivati starinske recepte iz ovog podneblja. više ▹

Pozivamo Vas na suradnju, reklamiranje, razmjenu materijala ili objavu vaših radova.

kontakt email: info@prirodna.hr

Portal sadrži brojne savjete narodne medicine koje primjenjujete na osobnu odgovornost!

© 2017 • www.prirodna.hr • sva prava pridržana.
CMS 17.0119/35