stevija

Egzotični uzgoj

Potraga za sadnicama stevije dovela me u ovu firmu. Na nekom forumu našla sam njihovu mail adresu. Javila sam se na mail adresu pfarrer@post.t-com.hr. Dogovorila sam se s gospodinom Željkom i došla sam na lice mjesta. Radi se o staklenicima koji se nalaze malo iznad Mirogoja na adresi Kameniti stol 5. U staklenicima se uzgaja stevija, batat, divlji krastavac, jam, maca-maka. Staklenike vode uzgajivači Bruno Novak i Željko Pfarrer. Gospodina Željka sam upoznala i on me proveo kroz staklenike. Orijentirali su se na uzgoj egzotičnih i ljekovitih biljki porijeklom iz Južne Amerike. To su stevija, batat, divlji krastavac, maca-maka. Uzgajaju i jam koji je porijeklom iz Kine. Nadaju se da će se ove biljke udomaćiti u našim krajevima i da će mnogi prepoznati izvanredna svojstva ovih biljki. Ljudi sve više vjeruju prirodnom liječenju i preventivi, a ove biljke su idealne. Potrebne su neke prilagodbe da bi se ove biljke uzgajale. Biljke su porijeklom iz toplijih krajeva, pa ih treba zaštiti od niskih temperatura.

divlji krastavac

Divlji krastavac (lijeva slika) je razgranata penjačica. Uzgaja se radi zelenih plodova koji se koriste kao povrće. To je izuzetno ljekovito povrće sa značajnim antioksidativnim djelovanjem. Smatra se da je najučinkovitiji "upijač mast" i koristi se kod redukcije celulita.

maca-maka

Maca (desna slika) se tradicionalno uzgaja u Andama na 3000-4000 metara nadmorske visine. Maca se uzgaja zbog gomoljastog korijena koji se konzumira svjež ili posušen. Najčešći proizvod za prodaju je brašno ili suhi prah mace, dobiven usitnjavanjem gomolja. Smatra se da se konzumacijom mace regulira metabolizam. Koristi se za očuvanje mentalnog zdravlja i prevenciji Alzheimerove bolesti. Poznati je afrodizijak.

 

Cimetni ili kineski jam ima brojna ljekovita svojstva. Pomaže kod regulacije šećera u krvi, pa je koristan kod liječenja dijabetičara. Također se koristi kod upalnih procesa želuca i crijeva. Jača krvne stijenke, stimulira endokrine žlijezde i pojačava imunitet. Ima antikancerogena svojstva.

Batat nema nikakve veze s krumpirom. Pripada botaničkoj porodici slakova. Važan je izvor vitamina E koji je izrazito važan jer štiti organizam od srčanih tegoba. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena. Takva velika količina antioksidansa daju mu jaka antikancerogena svojstva.

stevija

Stevija je već kod nas dobro poznata biljka i vidi članak o steviji .

Stevija ne podnosi temperature ispod -5 C. Najbolje rješenje za uzgoj je grijani staklenik. U ovom stakleniku zimi se održava temperatura na +1 C. Za navodnjavanje koristi se tehnika kapanja (perforirana cijev koja kapa i vlaži). Tlo je malčirano upotrebom crno-bijele PE folije.

Osim kupnje sadnica, ovdje možete dobiti sve potrebne informacije vezane za uzgoj određene biljke. Ja sam pripremala svoj vrtni uzgoj stevije i zaista sam dobila kvalitetne informacije iz prve ruke. Prof. dr. sc. Bruno Novak je inače na Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i slobodno mu se možete obratiti za informacije i sadnice.

21.05.2013.


Ocijenite ovo:

prosjek 4.0 (1 glas(a)/ova)



Vizija

Prirodna hrana, prirodna kozmetika, lijekovi iz prirode, sve - što prirodnije. Trudim se da svi recepti i savjeti budu što prirodniji. Pokušavam objasniti da su biljke vašeg podneblja najbolji izbor u prehrani. Zaboravite egzotične i skupe namirnice. Biljke koje rastu pokraj vas, koje su rasprostranjene i savršeno prilagođene određenom podneblju, često puta su korov, takve biljke su najbolji izvor vašeg zdravlja. Potičem na uzgoj vlastitih biljki ili korištenje divljeg, samoniklog bilja. To je najjeftiniji i najzdarviji način prehrane. Izbjegavam umjetne, egzotične i skupe namirnice kao i postupke koji su komplicirani i iscrpljujući. Posebno volim objavljivati stare recepte koji su vezani uz podneblja i kojima je vrijeme dokazalo kvalitetu. više ▹

Pozivamo Vas na suradnju, reklamiranje, razmjenu materijala ili objavu vaših radova.
kontakt email: info@prirodna.hr

Portal sadrži brojne savjete narodne medicine koje primjenjujete na osobnu odgovornost!
© 2018 • www.prirodna.hr • sva prava pridržana.
CMS 18.0421/1