Potraga za voćnim sadnicama

sadnice

Ne bavim se voćarstvom niti plantažnim uzgojem voća. Moj cilj je bio zasaditi mali voćnjak oko kuće. Kao i svaki naivac, odete u rasadnik, izaberete različite voćke, čekate godinama, a od voćnjaka ništa. Vadite zasađene voćke, zamjenjujete ih drugim, ali uglavnom ništa. Slučajno sam na Trešnjevačkom palcu kupila neke sadnice (vinogradarska breskva, bijela murva, crna smokva). Sadnice mi je prodao neki deda i to su bile vjerojatno njegove domaće sadnice. Te su voćke bile zasađene kao i voćke iz rasadnika. Za divno čude, to se sve primilo i izraslo u predivna stabla. Ovakav razvoj događaja nije bio očekivan i promijenio je moj način razmišljanja. Promatrala sam susjedove stare voćke, koje nisu nikad špricane, a svake godine tako obilno rode.

 

Ljudi..., stvar je u tome da treba tražiti stare, autohtone sorte voćaka. One su savršeno prilagođene i otporne, definitivno najbolji izbor. Ne zahtijevaju ona silna špricanja. Želim organski uzgoj i ne pada mi na pamet da na pragu svoje kuće prskam kemikalije kojima zagađujem i zemlju i zrak. Prilagođene sorte voćaka su definitivno ono što tražim. Obično takve voćke izrastu u velika stabla. Nije mi jasno kako netko uopće može željeti nekakvu osjetljivu, patuljastu voćnu sadnicu. Ne smijete je krivo pogledati i već propadne. Možda takve sorte i donose neke izuzetne prinose u nekim plantažnim okolnostima gdje ih se tretira s hrpom kemikalija. Iznenađuje me da se u rasadnicima daje tolika prednost tim novim, osjetljivim sortama, naspram otpornih, udomaćenih sorti.

 

Ove godina, sam pripremljena i načitana krenula u potragu za sadnicama voćaka. Krenula sam u potragu za starim sortama jabuka, krušaka i ostalog voća. Napravila sam popis starih sorti jabuka i krušaka i znala sam točno na koje ciljam.

Evo tog popisa: vidi popis jabuka i vidi popis krušaka.

Izabrala sam po slici i vremenu dozrijevanja željene sorte. Tražila sam još bijelu trešnju i crni dud (murva). Zvala sam rasadnike i raspitivala se. Tražila sam voćke cijepljene na klasičnoj podlogi, sjemeniku. Sjemenik (sijanac) je podloga izrasla iz koštice. U prošlosti su se voćke cijepile na podlogu divlje jabuke donesene iz prirode ili uzgojeni sjemenjak. Takve voćke izrastu u velika stabla i dugo žive. U rasadniku, u Podsusedu sam naišla na kruške koje su bile na takvoj podlozi. Također su imali 4 - 5 starih sorti s popisa, pa sam to obavezno uzela. Što se tiče jabuka, također su imali nekoliko starih sorti i jabuke su sve bile na podlozi MM106. To je vegetativna podloga izrasla iz pelcera, srednje bujna podloga i nije mi baš bila po volji, ali sam ipak uzela nekoliko vrsta. Zapamtite, voćke ugojene na sjemenjaku ili divljoj podlozi puno duže žive nego one na vegetativnoj podlozi. To upravo i želite, jer nešto bi osatvili i budućim naraštajima. U rasadnicima ćete uglavnom naći vegetativnu podlogu, a teže sjemenjak. Uglavnom, kada kupujete voćke obavezno pazite i gledajte podlogu. Izbjegavajte one podloge slabe bujnosti. Većina vam trgovaca uopće ne razumije podloge i nemaju pojma o kojim podlogama se radi. Također, uopće ne znaju koje su stare sorte. Kad uđem u rasadnik i vidim one "konfekcijske", uvozne voćke s lijepim etiketama, već znam koliko je sati. Nije mi jasno zašto je većina voćaka patuljasta i zašto postoji potreba za nekim osjetljivim, uvoznim sortama. Tko uopće želi veliko lijepo stablo zamijeniti malim i osjetljivim.

 

Ako ste zadrti kao i ja, postoji još jedna mogućnost za nabavku starih sort. Nazvala sam obiteljsko gospodarstvo Mirka Veića u Požegi. Oni su poznati baš po tome da pokušavaju očuvati stare sorte jabuka i drugog voća. Imaju internet stranicu: http://www.stare-sorte-voca.com. Kažu da je interes za stare sorte veliki i da ne mogu namiriti potražnju. Ljudi dolaze iz cijele Hrvatske i žele upravo takve sorte. Sadnice mogu biti poslane i city-expressom. Ljubav prema prirodi i očuvanje predivnih domaćih sorti su njihovi motivi. To je za svaku pohvalu i upravo sam to tražila. Jedino sam očekivala da će ovakvih pokušaja biti više i da ću naći više adresa.

Čini mi se da ipak ljudi postaju se svjesniji i traže autohtone sadnice koje su stoljećima uzgajane na ovim područjima. Takvu baštinu i naslijeđe treba očuvati. Što možete ljepše ostaviti svojoj djeci do prekrasne velike, stoljetne voćke koja će hraniti i njihove buduće generacije. Voćke su vaša obiteljska povijest.

19.02.2017.


Ocijenite ovo:

prosjek 4.0 (4 glas(a)/ova)



Treba biti oprezan pri kupnji starih sorata. Osobno sam kupio 20 sadnica na stranici www.stare-hrvatske-vocke.com i poslali su mi sibice tanke doslovno 20-ak cm jako lose cijepljenje s velikim nesraslim rascjepima. Kruške su bile kakemljene na glogu a ne na divljoj keuski kako smo dogovorili, valjda su mislili da neću skontat. Glog je jako slaba i loša podloga za krušku. Isprobao sam prije 12 god, drvca su i danas jedva metar visine s slabim grančicama i sićušnim rodnim kapacitetom.

dali je netko zainteresiran za razmjenu reznica jabuka i krušaka,isključivo starih sorti?javite se na na imeil-markoturas@gmail.com

Nisam kontaktirala nikog iz južnih krajeva tko se bavi starim sortama. Ako čujete za nekog, napišite nam!

Htjela bih posaditi stare sorte jabuka, ali u južnim krajevima. Znate li možda koje stare sorte postoje u Dubrovniku i okolici?

Ja već godinama tražim jabuku ljubeničarku,čak sam bio 100 km. po nju,međutim kad je prerodila nije crvena unutra.

"Tko uopće želi veliko lijepo stablo zamijeniti malim i osjetljivim."

Petre, rado bih na neki način ugostila istomišljenike poput vas. Bilo bi možda dobro da predstavite rad svoje grupe na stranicama ovog portala. To vam je prilika da puno više ljudi čuje za vas. Slobodno mi se javite na mail info@gazdarica.com, pa ćemo već nešto dogovoriti... veliki pozdrav!

Slicnoga razmisljanja je i grupa osoba iz Novogradiskog kraja, a bavimo se ocuvanjem starih sorti ( cijepljenjem i na sjemenjacima ) . Okupljeni smo u fejsbuk grupi " sacuvajmo stare sorte jabuka " ( ali i ostaloga voca ) . Voditelj grupe je Vjeko Hudolin, novinar htv-a .

Zahvaljujem se gos Branku jer sam našla sranicu koju je naglasio, a još je bolje što je to u Podravini blizo Koprivnice pa nemoramo tražiti dalje. Sve više se ljudi interesira za stare sorte. Ja sam sve sorte jabuka, krušaka, trešanja našla na www.stare-hrvatske.voćke.com.

odličan je link koji ste preporučili. Razveseli me kad vidim da su ljudi počeli razmišljati i okrenuli se uzgoju takvih voćnjaka. Ovaj portal daje punu podršku takvim pokušajima!

Našao sam još jedan popis na www.stare-hrvatske-vocke.com

Hvale vrijedna Gazdarice, pročitao sam vašu stranicu i vrlo me se dojmilo vaše mišljenje o starim sortama cijepljenim na divljim podlogama. Već prije nekoliko godina sam počeo sa izbacivanjem patuljastih voćaka sa okućnice i počeo sa stablašicama. Za sada imam samo tepku (karamut), viljamovku, jeribasmu (bljuzgača,vodenjača), lipanjsku ljepoticu i jednu vrlo krupnu krušku kojoj ne znam ni ime niti porijeklo, sve cijepljene na divljoj podlozi. Od jabuka imam mašanku. Ali kako doći do jabuke slačice (slatkuša,slatkača) i slijedećih sorti krušaka sa vašeg popisa: jagodnjača, petrovka, lipanjska rana, gradištanka, žetvenka mirisava, lazanka, medenka, muškatna ilinjača, ilinjača krupna i gospoinjača. Ne bi mi bilo teško prevaliti i stotinu kilometara za jednu od ovih sadnica ili barem cijepova. Imate li kakvih saznanja u vašoj potrazi za tim sortama molim vas javite mi jer vrijeme cijepljenja se primiče. Srdačan pozdrav !

Vizija

Prirodna hrana, prirodna kozmetika, lijekovi iz prirode, sve - što prirodnije. Trudim se da svi recepti i savjeti budu što prirodniji. Pokušavam objasniti da su biljke vašeg podneblja najbolji izbor u prehrani. Zaboravite egzotične i skupe namirnice. Biljke koje rastu pokraj vas, koje su rasprostranjene i savršeno prilagođene određenom podneblju, često puta su korov, takve biljke su najbolji izvor vašeg zdravlja. Potičem na uzgoj vlastitih biljki ili korištenje divljeg, samoniklog bilja. To je najjeftiniji i najzdarviji način prehrane. Izbjegavam umjetne, egzotične i skupe namirnice kao i postupke koji su komplicirani i iscrpljujući. Posebno volim objavljivati stare recepte koji su vezani uz podneblja i kojima je vrijeme dokazalo kvalitetu. više ▹

Pozivamo Vas na suradnju, reklamiranje, razmjenu materijala ili objavu vaših radova.
kontakt email: info@prirodna.hr

Portal sadrži brojne savjete narodne medicine koje primjenjujete na osobnu odgovornost!
© 2018 • www.prirodna.hr • sva prava pridržana.
CMS 18.0331/4